Kako nastaju naši prosjeci
Prosjek anketa nije jedna anketa nego procjena „stvarnog" raspoloženja birača iz svih objavljenih istraživanja. Pojedinačna anketa ima statističku pogrešku od nekoliko postotnih bodova, pa trend čitamo iz mnogo anketa zajedno.
1. Izvori
Koristimo ankete o namjerama glasanja za nacionalne parlamente koje objavljuju agencije i mediji, uz navedene izvore. Uz svaku anketu bilježimo datum, agenciju i, ako je poznata, veličinu uzorka. Svi podaci dostupni su za preuzimanje (CSV/JSON) uz svaki graf.
2. Trend (linija na grafu)
Trend je glatka linija dobivena Gaussovom jezgrenom regresijom: svaka anketa utječe na procjenu za određeni dan što je bliža tom danu. Širina jezgre prilagođava se duljini razdoblja (otprilike 1/28 ukupnog raspona, najmanje 10 dana). Veće ankete imaju veću težinu (razmjerno korijenu veličine uzorka, ograničeno na raspon 0,5–2×).
3. Raspon nesigurnosti
Sjenčani pojas oko linije pokazuje okvirni raspon (≈95 %) koji uzima u obzir raspršenost anketa i njihov efektivni broj. To je pokazatelj, a ne formalni interval pouzdanosti: stvarni rezultati izbora mogu odstupati više, osobito daleko od izbora.
4. Odstupanja anketnih kuća
Neke agencije dosljedno daju nekoj stranci više ili manje od ostalih („house effect"). Procjenjujemo to kao prosječnu razliku svake ankete od trenda ostalih anketa, uz smanjivanje prema nuli kad agencija ima malo anketa. U grafu možeš uključiti prilagodbu za ta odstupanja.
5. Brojke uz stranke
Postotak uz stranku je težinski prosjek anketa iz zadnja tri tjedna (od najnovije ankete), a strelica pokazuje razliku prema prethodna tri tjedna.
6. Projekcija mandata
Gdje je upisan broj zastupnika i izborni prag, prikazujemo ilustrativnu D'Hondtovu raspodjelu mandata iz prosjeka anketa. Ne uzima u obzir izborne jedinice, bonus-mandate, manjinska prava ni stranke izvan prikazanih; to je pojednostavljenje, ne prognoza.
Ograničenja
Ankete nisu prognoze. Ne mjere izlaznost, kasne odluke birača ni sustavne pogreške zajedničke svim agencijama.